3. listopada trideset je godina od smrti hrvatskog kipara i slikara Valerija Michielija. U rodnim mu Pučišćima na Braču, gdje je i tiho pokopan 1981. godine, Narodna knjižnica "Hrvatski skup" prigodnom je izložbom o njegovom životu i radu htjela mlade upoznati, a odrasle podsjetiti na umjetnički i ljudski značaj Valerija Michielija. Izložba sjećanja naslovljena je kiparovom mišlju: "Ovo vrijeme tako treba širom otvorene ljudske oči". Svevremena je to misao i preslika njegovog umjetničkog stava. Ive Šimat Banov je zapisao: "On je sve skupljao u grudu vlastita bića i u škrapama svoje skulpture pronalazio najdramatičnije znakove egzistencije".

Izložba SJEĆANJE otvorena je 29. 09. 2011., a trajala je do 29.10. 2011.

Podsjetimo se - Valerije Michieli – (rođen 17. travnja 1922. u Pučišćima – umro 3. listopada 1981. u Zagrebu, pokopan u Pučišćima ) – kipar i slikar.

Djetinjstvo je proveo u Pučišćima, gdje je završio i osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Splitu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu studirao je na kiparskom odjelu kod profesora Vanje Radauša i Grge Antunca, te diplomirao 1949. godine. Postdiplomski studij polazio je kod profesora Frane Kršinića, a potom bio suradnik Majstorske radionice Vanje Radauša (godinu dana) i Frane Kršinića (četiri godine). Od 1961. godine radio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1949. datiraju njegovi prvi radovi animalističkih obilježja. U Kršinićevoj radionici provodi četiri godine (1950.-54.) ponajviše radeći portrete. Atelijer dobiva 1956. u Voćarskoj ulici i radi svoj prvi javni spomenik " Spomenik palim borcima" u rodnim Pučišćima. Od 1961. do smrti 1981. izmjenjuju se posna i plodna razdoblja. Tvorac je brojnih figura, nekoliko spomenika, kiparskih i slikarskih ciklusa (Psi, Torzo, Talac, Konji, Tragovi na zidu, Crna sunca... slike iz Bepotove bikarije...).

Sabor Republika Hrvatske 1997. godine Pučišćima donira skulpturu Talac, koja još uvijek traži svoje trajno mjesto pod suncem rodnih mu Pučišća.

A da interesa za djelom V. Michielija u Pučišćima ima, svjedoči velik broj zainteresiranih, koji su svaki dan svraćali i s velikim interesom razgledali izložbu.

Narodna knjižnica"Hrvatski skup"